SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA 2013

 

 

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Mentalno zdravlje i starije osobe“ (Mental health and older adults).

 

Svjetska populacija nikad nije bila starija nego što je danas. Broj osoba starijih od 60 godina prelazi 800 milijuna, a predviđa se kako će taj broj u 2050. godini iznositi čak 2 milijarde. Osobe koje danas imaju 60 godina mogu očekivati da će živjeti još dodatnih 18.5 do 21.6 godina, a činjenica je i da će vrlo skoro u svijetu broj starijih osoba prevladati broj djece. Unatoč uvriježenom mišljenju, većina starijih osoba živi u srednje ili lošije ekonomski razvijenim zemljama, a neke od njih bilježe i najveći porast stopa starenja (WHO).


Kao dobnu granicu starosti Ujedinjeni narodi (UN) koriste dob od 60 godina, ipak većina razvijenih zemalja za tu granicu uzima dob od 65 godina kao referentnu tačku za ostvarivanje socijalnih benefita poput penzije.

 

Među starijim osobama više je žena i danas se često koristi pojam „feminizacija starenja“, jer je važno shvatiti različite obrasce zdravlja i obolijevanja među ženama i muškarcima starije dobi. Uprkos tome što žene najčešće imaju manje prihode, socijalni status im je obično bolji zbog jače obiteljske potpore. S druge strane, i depresija i Alzheimerova bolest češći su kod žena.

 

Starije osobe suočavaju se sa specifičnim izazovima. Mnogi od njih gube sposobnost samostalnog života zbog ograničenih mogućnosti kretanja, onemoćalosti ili drugih tjelesnih ili mentalnih problema koji zahtijevaju dugotrajnu skrb. Statistički podatci za svijet ukazuju na činjenicu kako gotovo 20% starijih osoba pati od nekog oblika mentalnog poremećaja ili bolesti, a pravi problem leži u tome što su ti poremećaji vrlo često neprepoznati i od zdravstevnih radnika i od samih  starijih osoba koje vrlo često niti ne traže profesionalnu pomoć.

 

Mnoštvo društvenih, demografskih, psiholoških i bioloških faktora doprinosi mentalnom statusu svake osobe. Mnogi od navedenih faktora su značajni u starijoj dobi. Faktori poput siromaštva, socijalne izolacije, odsustva samostalnosti, usamljenosti i raznih gubitaka, također mogu uticati ne samo na mentalno već i na opće zdravlje. Starije osobe nerijetko su iskusile teške gubitke i neki oblik invaliditeta što može doprinjeti lošijim mentalnim zdravljem. Također mogu biti izložene zanemarivanju ili zlostavljanju kod kuće ili u društvenim institucijama. Međutim, važno je napomenuti kako socijalna potpora kao i dobre obiteljske interakcije mogu povoljno djelovati na dignitet starije osobe i ujedno biti protektivni faktor u zaštiti mentalnog zdravlja.

 

Mentalno zdravlje starijih osoba može se poboljšati raznim preventivnim aktivnostima i zdravim starenjem. Promicanje zdravog stila života, koje treba početi u što mlađoj dobi, poboljšanje tjelesnih i mentalnih aktivnosti, izbjegavanje pušenja i umjerena konzumacija alkohola, kao i rano otkrivanje i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti mogu doprinijeti boljem mentalnom zdravlju.

 

Starije osobe treba poticati i na što više tjelesnih aktivnosti, održavanje socijalnih veza i redovne ljekarske kontrole, kao i na pravilno i redovno uzimanje lijekova ako su propisani. Sve navedeno će doprinijeti poboljšanju njihovog mentalnog ali i općeg zdravlja.
Obrazovanje, protekli rad, što su u toku aktivnog života uticali na društveni položaj, imaju i kasnije, nakon penzionisanja važan uticaj na zdravstveno stanje i kvalitet života.

 

Savremeni način života dovodi do sve većeg broja usamljenih osoba. Elektronsko povezivanje i komuniciranje putem računara, mobitela, bez neposrednog kontakta sa drugom osobom ili osobama produbljuje usamljenost, posebno kod starije populacije.
Vrijeme i pažnja koju porodica posveti svom ostarjelom članu, je često važnija nego materijalna pomoć koju eventualno starima mogu da pruže

 

Za osobe treće životne dobi od izuzetne  je važnosti zadržati samostalnost i neovisnost o tuđoj pomoći. Poseban naglasak staviti na mijenjanje negativnog stava o starenju i starijima