Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i druge institucije svakog januara, Mjeseca svjesnosti o raku vrata maternice, dodatno podstiču na aktivnosti koje treba provesti kako bi svijet eliminirao ovu bolest do kraja 21. stoljeća.
Karcinom grlića maternice je najčešći ginekološki karcinom na svijetu. Javlja se kod žena starosti od 35 do 55 godina, a u posljednje vrijeme oboljevaju i mlađe žene. Karcinom grlića maternice je karcinom koji se najuspješnije liječi ali ipak, prema procjenama, više od 311 000 žena umre od karcinoma grlića maternice svake godine. Od ovih smrtnih slučajeva, 91% se događa u zemljama u razvoju i nisko razvijenim zemljama.
Danas se smatra da je HPV uzročnik karcinoma grlića maternice, prekanceroznih lezija grlića, vagine i vulve kao i kondiloma na perinumu, vulvi, vagini i grliću maternice.
HPV je visoko prenosiv tako da će se gotovo svi seksualno aktivni ljudi zaraziti u nekom trenutku svog života. U 90% slučajeva HPV infekcija prolazi spontano unutar dvije godine djelovanjem imunološkog sistema. Dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a predstavlja predstadij za razvoj preinvazivnih lezija vrata maternice poznatih kao CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) niskog stepena (CIN 1) i visokog stepena (CIN 2 ili 3). 90% slučajeva raka vrata maternice razvija se preko predstadija CIN 3 (teška displazija) ili karcinoma in situ.
Nije u potpunosti razjašnjeno zbog čega kod nekih osoba perzisitra infekcija i dovodi do nastanka ovih promjena ali su prepoznati faktori rizika.
U veoma važne faktore rizika ubrajaju se česte, dugotrajne i neliječene infekcije grlića maternice od strane onkogenih bakterija. Povezanost između zapaljenja grlića maternice može, dakle, biti posljedica bakterijske infekcije koja utiče na perzistentnost HPV infekcije. Stres, pušenje, pad imuniteta i učestalo mjenjanje partnera se također smatraju faktorima rizika. Naime, žene koje puše imaju 2-3x veći rizik da razviju visoki stepen cervikalne intraepitelne lezije (CIN III) ili invazivni karcinom. Dugotrajno uzimanje oralne hormonske kontracepcije (OHK) je također rizikofaktor pa tako žene koje su HPV pozitivne na visoki rizik i uzimaju OHK imaju 4x veću incidencu u odnosu na žene koje su HPV pozitivne i ne uzimaju OHK.
Simptomi koji se javljaju kod karcinoma grlića maternice su veoma rijetki ili ih i nema u početnom stadiju, dok kod uznapredovalog su krvarenje i bolovi te nespecifična vaginalna sekrecija. Prekancerozne lezije (Cervikalne intraepitelne lezije) CIN također su promjene koje nemaju simptome i jedino se mogu pronaći redovnim Papa testom i kolposkopijom. Preventivni ginekološki pregledi, Papa test, kolposkopija i HPV tipizacija su osnova za pregled, dijagnozu i sprječavanje nastanka naprednih formi karcinoma grlića maternice.
I napredne forme karcinoma grlića maternice danas se uspješno liječe, samo je kvalitet života žene narušen i stepen izlječenja manji, dok je kod ranog oblika stepen izlječenja 99%.
Najznačajniju ulogu u prevenciji karcinoma grlića maternice ima edukacija mladih, vakcinacija protiv HPV-a te redovni ginekološki pregledi sa PAPA testom ili tekućom citologijom.
Sve zemlje su se obavezale eliminirati rak vrata maternice kao javnozdravstveni problem. Globalna strategija WHO-a definira eliminaciju kao smanjenje broja novih slučajeva godišnje na 4 ili manje na 100 000 žena i postavlja tri cilja koja treba postići do 2030. godine kako bi sve zemlje bile na putu eliminacije u narednim desetljećima:
90% djevojčica vakcinisano HPV cjepivom do 15. godine
70% žena pregledano visokokvalitetnim testom u dobi od 35 i 45 godina
90% žena s bolešću vrata maternice na liječenju.
Prema procjeni WHO 74 milijuna novih slučajeva raka grlića maternice se može izbjeći, a 62 milijuna smrti može se izbjeći postizanjem ovog cilja eliminacije.