Tuzlanskog Odreda br. 6

HTML

+387 35 307-700 ili 307-701
Slika 92
Slika 91
Novosti

PREPORUKE ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA NA VISOKIM TEMPERATURAMA

 

17.07.2023 11:41
Slika
 
Toplotni talas je meteorološka pojava koju karakterišu povišene temperature atmosferskog vazduha sa vrijednostima iznad 35°C u trajanju od 3 i više uzastopnih dana, a što je često propraćeno i povećanjem procenta relativne vlažnosti vazduha i smanjenjem brzine strujanja vazduha. Velike vrućine i vrlo visoki nivoi UV zračenja mogu biti opasni ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične skupine, nego i za zdravlje opšte populacije.

 

ŠTA MOŽETE URADITI DA SE ZAŠTITITE OD VISOKIH TEMPERATURA?

Rashladite svoj stan/kuću!

·         Nastojte rashladiti prostor u kome živite.

·         Koristite hladniji noćni zrak.

·         Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

·         Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

·         Objesite mokre peškire kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.

·         Ako imate uređaj za rashlađivanje (klime) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

·         Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

 
Izbjegavajte vrućinu!

·         Sklonite se u najhladniju prostoriju.

·         Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

·         Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

·         Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.

·         Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Što ako morate na sunce?

·         Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati.

·         Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše.

·         Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce.

·         Izbjegavajte intenzivniju tjelesnu aktivnost, a posebno sportske vježbe (npr. trčanje) i teške fizičke poslove na otvorenom prostoru u doba dana kada su temperature najviše.

·         Ukoliko morate vježbati ili raditi na otvorenom, činite to do 10 h ujutro i nakon 18h, uz unos dovoljnih količina tekućine, najbolje ne previše hladne vode.

·         Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u hladovini.

·         Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte.
 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti!

·         Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati. 

·         Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.

·         Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare.

·         Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote.

·         Pijte redovno tečnost, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

 

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!


Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće prije konzumiranja dobro operite, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u hladnjaku, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan hladnjaka i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića i alkohola.

·         Naročitu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama.

·         Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima.

·         Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom.

·         Novorođenčad i djecu do 4 godine ne izlažite suncu od 10 do 18h, a prilikom kratkotrajnih izlaganja u periodu do 10h ujutro i iza 18h poslije podne zaštitite ih šeširićem sa širokim obodom i zaštitnim kremama s najvišim zaštitnim faktorom (50) te im osigurajte dovoljan unos tekućine.

·         Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, naročito hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom.

·         Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.


Pomozite drugima!

·         Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.

·         Razgovarajte o toplotnom talasu s Vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora preduzeti.

·         Ako je neko koga Vi poznajete pod rizikom pomozite mu .

·         Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

 

Ako imate zdravstvene probleme

·         Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

·         Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet ljekara, odnosno ljekarnika.

 

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

·         Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije odite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. 

·         Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost.

·         Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

·         Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
 
·         Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite ljekara/ hitnu pomoć.

·         Dok čekate na ljekara/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30˚C.

·         Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38° C. Nemojte dati aspirin ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

 

Važni brojevi:

·       Hitna pomoć – 124
0 0