Toplotni talas je meteorološka pojava koju karakterišu povišene temperature atmosferskog vazduha sa vrijednostima iznad 35°C u trajanju od 3 i više uzastopnih dana, a što je često propraćeno i povećanjem procenta relativne vlažnosti vazduha i smanjenjem brzine strujanja vazduha. Velike vrućine i vrlo visoki nivoi UV zračenja mogu biti opasni ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične skupine, nego i za zdravlje opšte populacije.
ŠTA MOŽETE URADITI DA SE ZAŠTITITE OD VISOKIH TEMPERATURA?
Rashladite svoj stan/kuću!
· Nastojte rashladiti prostor u kome živite.
· Koristite hladniji noćni zrak.
· Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
· Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
· Objesite mokre peškire kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
· Ako imate uređaj za rashlađivanje (klime) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
· Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
Izbjegavajte vrućinu!
· Sklonite se u najhladniju prostoriju.
· Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
· Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
· Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
· Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Što ako morate na sunce?
· Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati.
· Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše.
· Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce.
· Izbjegavajte intenzivniju tjelesnu aktivnost, a posebno sportske vježbe (npr. trčanje) i teške fizičke poslove na otvorenom prostoru u doba dana kada su temperature najviše.
· Ukoliko morate vježbati ili raditi na otvorenom, činite to do 10 h ujutro i nakon 18h, uz unos dovoljnih količina tekućine, najbolje ne previše hladne vode.
· Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u hladovini.
· Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti!
· Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati.
· Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.
· Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare.
· Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote.
· Pijte redovno tečnost, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!
Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće prije konzumiranja dobro operite, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u hladnjaku, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan hladnjaka i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića i alkohola.
· Naročitu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama.
· Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima.
· Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom.
· Novorođenčad i djecu do 4 godine ne izlažite suncu od 10 do 18h, a prilikom kratkotrajnih izlaganja u periodu do 10h ujutro i iza 18h poslije podne zaštitite ih šeširićem sa širokim obodom i zaštitnim kremama s najvišim zaštitnim faktorom (50) te im osigurajte dovoljan unos tekućine.
· Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, naročito hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom.
· Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.
Pomozite drugima!
· Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.
· Razgovarajte o toplotnom talasu s Vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora preduzeti.
· Ako je neko koga Vi poznajete pod rizikom pomozite mu .
· Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
· Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
· Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet ljekara, odnosno ljekarnika.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
· Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije odite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
· Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost.
· Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
· Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
· Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite ljekara/ hitnu pomoć.
· Dok čekate na ljekara/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30˚C.
· Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38° C. Nemojte dati aspirin ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Važni brojevi:
· Hitna pomoć – 124