Tuzlanskog Odreda br. 6

HTML

+387 35 307-700 ili 307-701
Slika 92
Slika 91
Novosti

ŠTETNI EFEKTI ULTRAVIOLETNOG ZRAČENJA

 

09.08.2022 13:35
Slika
 

Ultravioletno zračenje (UV zračenje) predstavlja zračenje koje prirodno dolazi od Sunca, ali može biti i vještački stvoreno. Ne može se vidjeti normalnim vidom niti osjetiti.

Postoje 3 vrste UV zraka i to UVA, UVB i UVC.

Kako sunčeva svjetlost prolazi kroz atmosferu, sve UVC zrake i oko 90% UVB zraka bude apsorbovano u ozonskom omotaču, te od strane vodenih površina i CO2 u atmosferi. UVA skoro u potpunosti dospijevaju u niže slojeve atmosfere i zbog toga one imaju najveći značaj po ljudsko zdravlje. Osobe koje žive bliže Ekvadoru ili na velikim nadmorskim visinama, kao i  blizu vodenih površina su više izložene prirodnom UV zračenju.

Vještačko UV zračenje je prisutno u određenim granama medicine, u kozmetičkim procedurama, kao i u nekim industrijskim granama, pa su osobe u ovim djelatnostima izložene i tom obliku UV zračenja.

 

Utjecaj na zdravlje

 

Male količine UV zraka su neophodne za normalno funkcionisanje organizma zbog uloge u stvaranju vitamina D.  Ipak, prekomjerna izloženost UV zrakama više je povezana sa negativnim efektima po zdravlje čovjeka jer se smatra da su UV zrake štetne po oči, imuni sistem a pogotovo kožu.

 

Efekat na kožu

 

Akutni štetni efekti UV zraka na kožu uključuje DNA oštećenje, alergijske reakcije, kao i slabljenje imunog sistema. Oslabljeni imunitet predstavlja factor rizika za nastanak karcinoma, kao i pogoršanje određenih virusnih oboljenja.

Hronični efekti izloženosti kože i usana UV zračenju su:

  • Melanom, po život opasni karcinom kože
  • Karcinom skvamoznih ćelija (SCC), tip malignog karcinoma kože koji se širi sporije od melanom i rjeđe dovodi do smrti
  • Karcinom bazalnih ćelija (BCC); spororastući karcinom kože koji se tipično javlja kod starijih ljudi
  • Prerano starenje kože; koža gubi elastičnost i smanjuje se mogućnost zarastanja rana.

 

Prekomjerno izlaganje UV zračenju godišnje u svijetu uzrokuje oko 1,2 miliona novih slučajeva ne-melonomskih tipova raka kože (SCC i BCC) i oko 400 000 slučajeva melanoma. U 2020 godini zabilježeno je oko 64 000 smrti od ne-melanomskih tipova karcinoma kože i oko 57 000 smrti od melanoma.

 

 

 

Osobe sa posebnim rizikom

 

-       Osobe svijetle puti,

-       Osobe s mnogobrojnim mladežima na tijelu,

-       Osobe sa „sumnjivim“ mladežima,

-       Osobe koje imaju neki drugi rak kože,

-       Osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu sunčevim zrakama,

-       Osobe koje su više puta imale sunčeve opekotine (posebno u djetinjstvu),

-       Osobe kod kojih netko u porodici ima melanom,

-       Osobe koje zbog zanimanja dugo borave na otvorenom,

-       Osobe s imunosupresijskom terapijom,

-       Osobe koje koriste solarij.

 

Preporuke za zaštitu od sunčevih zraka vrijede za osobe u svakoj životnoj dobi:

 

- izbjegavati izlaganje sunčevim zrakama 10-17 sati,

- početkom ljeta i prvih dana sunčanja postepeno se izlagati sunčevim zrakama (npr. prvi dan 1 sat, drugi dan produžiti izlaganje suncu za pola sata itd.),

- nositi sunčane naočale s UV filterom, laganu odjeću gušćeg tkanja što dužih rukava i nogavica, šešire širokog oboda ili kape velikih štitnika za zaštitu lica i uški,

- koristiti vodootporna i fotostabilna zaštitna sredstva s UVB i UVA zaštitom i visokim zaštitnim faktorom (ovisno o tipu kože) najmanje pola sata prije izlaganja suncu te ih nanositi svaki put nakon kupanja, znojenja i brisanja,

- zaštiti se treba i u vrijeme ljetne naoblake jer sunčeve zrake prodiru kroz oblake uzrokujući oštećenja na koži te tokom cijele godine,

- izbjegavati umjetne izvore svjetlosti za sunčanje (solarije) bez nadzora stručne osobe,

- redovito provoditi samopregled kože, po mogućnosti jednom mjesečno u dobro osvijetljenoj sobi pred ogledalom.

 

Svaka nova izraslina na koži ili promjene mladeža ili postojeće kožne promjene ne smiju se zanemariti.

 

 

Globalni sunčev UV index

 

Globalni sunčev UV index predstavlja informacije o nivou sunčevih zraka koje dospijevaju na zemlju. Razvijen je od strane WHO, Svjetske meterološke organizacije (WMO), Ujedinjenih nacija i Internacionalne komisije za zaštitu od nejonizirajućeg zračenja.

UVI je indikator potencijalnog oštećenja kože. Upozorava ljude da trebaju da poduzmu veće mjere zaštite od UV zraka. Što je ovaj index veći, veći je rizik od oštećenja kože i očiju, te je potrebno manje vremena da dođe do oštećenja. Mjere zaštite od UV zračenja je potrebno preuzeti kada je UVI veći od 3.

0 0