Posljednjih godina uočava se trend porasta temperature u ljetnom periodu što nepovoljno utiče na zdravlje, posebno starije populacije i hroničnih bolesnika. Toplotni talas je meteorološka pojava koju karakterišu povišene temperature atmosferskog vazduha sa vrijednostima iznad 35°C u trajanju od 3 i više uzastopnih dana, a što je često propraćeno i povećanjem procenta relativne vlažnosti vazduha i smanjenjem brzine strujanja vazduha, koji dodatno opterećuju sistem termoregulacije organizma.
Koja su stanja i bolesti izazvani velikim vrućinama?
Toplotni poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja toplote. Učinci se vide u nemogućnosti zadovoljavanja povećanih potreba krvnožilnog sistema, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova.
Toplotni osip
Nastaje prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u predjelu prepona, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom i boravkom u sjenovitim mjestima ili prozračnim, klimatiziranim prostorima. Ne preporučuje se nanošenje krema na zahvaćeno područje. Dovoljno ga je održavati suhim (može se upotrijebiti dječji puder).
Sunčanica
Sunčanica nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i dužeg izlaganja nezaštićene glave, posebno potiljka, suncu. Simptomi sunčanice najčešće uključuju suhu kožu uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost te crvenilo lica. Ako se osoba ne skloni sa sunca, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost. U teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje.
Osobu za koju se sumnja da ima sunčanicu treba odmah smjestiti u hlad, u poluležeći položaj i pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak. U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je neophodno potražiti i liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38°C.
Toplotni grčevi
Bolni grčevi mišića koji najčešće zahvataju ruke, noge ili mišiće trbuha, javljaju se tokom napornog fizičkog rada. Osobe koje se obilnije znoje tokom fizičkih aktivnosti i pri velikim vrućinama sklonije su razvijanju grčeva. Prva pomoć sastoji se u prestanku obavljanja svih aktivnosti, ukoliko radite naporan fizički rad i mirovanjem u sjenovitom području ili klimatiziranoj prostoriji. Pijte vodu, prirodne negazirane voćne sokove. Nikako alkohol! Nastavite mirovati i nekoliko sati nakon pojave grčeva jer se može razviti toplotna iscrpljenost ili toplotni udar. Ukoliko toplotni grčevi traju duže od 1 sata, a poduzeli ste navedene mjere prve pomoći, bolujete od srčanih bolesti ili ste na prehrani s niskom količinom soli, obavezno se javite svome liječniku i zatražite medicinsku pomoć.
Toplotna iscrpljenost
Zdravstveni poremećaj koji se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ukoliko je unos tekućine bio nedovoljan. Najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim pritiskom, te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici...). Simptomi koji upozoravaju na toplotnu iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica. Prva pomoć kod toplotne iscrpljenosti sastoji se od navedenog:
Piti puno tekućine (voda, bezalkoholni i negazirani napici)Odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru
Tuširati se mlakom vodom
Nositi laganu odjeću i obuću
Iz toplotne iscrpljenosti lako se možete razviti toplotni udar. Ukoliko se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sat obavezno potražite liječničku pomoć.
Toplotni udar
Ukoliko se ne prepozna na vrijeme, toplotni udar može dovesti do težih oštećenja organizma, pa i do smrti. On predstavlja najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim ljetnim temperaturama i vrućinom, uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i nesposobnošću hlađenja putem znoja. Simptomi toplotnog udara su slijedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti.
Postupak kod zbrinjavanja unesrećenog je slijedeći:
Odmah pozovite medicinsku pomoć ili hitnu službu (194),
Unesrećenu osobu prenesite u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova,
Skinite unesrećenome odjeću, stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, prskajte hladnom vodom i hladite lepezama, ventilatorom i slično,
Kontrolirajte tjelesnu temperaturu i snizite je ispod 38°C (bez lijekova),
Osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj,
Unesrećenik ne smije piti alkohol i gazirane napitke!
ŠTA MOŽEMO URADITI DA SE ZAŠTITIMO OD VISOKIH TEMPERATURA?
Rashladite svoj stan/kuću
Nastojte rashladiti prostor u kome živite.
Koristite hladniji noćni zrak
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre peškire kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (klime) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
Izbjegavajte vrućinu
Sklonite se u najhladniju prostoriju
Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite hladovinu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti
Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati,
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote.
Pijte redovno tečnost, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomozite drugima
Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.
Razgovarajte o toplotnom talasu s Vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora preduzeti.
Ako je neko koga Vi poznajete pod rizikom pomozite mu .
Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
Tražite savjet ljekara, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije odite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost.
Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite ljekara/ hitnu pomoć. Dok čekate na ljekara/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38° C. Nemojte dati aspirin ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Važni brojevi:
Hitna pomoć – 124