Nije potrebno ići duboko u prošlost kako bi nam bilo jasno kako je svaki novi slučaj nasilja nad ženama sve brutalniji i svirepiji. I dok međunarodne organizacije upozoravaju na trend rasta u pogledu broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja kao jednog od najčešćih kršenja ljudskih prava, domaće institucije gotovo pa nikako ne ukazuju kroz šta to sve prolaze zdravstveni radnici, koji, nerijetko, među prvima i otkrivaju nasilje koje pojedine žrtve skrivaju ispod svoje odjeće, ali i duboko u sebi. Kao čuvari zdravlja, zdravstveni radnici u svakom društvu imaju značajnu i veliku ulogu, od dijagnoze i liječenje bolesti, preko edukacije stanovništva o oboljenjima, do učešća u sprječavanju rodno zasnovanog nasilja. Istraživanja pokazuju da žrtve nasilja zapravo često posjećuju ljekare. Svjetska zdravstvena organizacija u jednom od svojih istraživanja akcentuje kako, pored navedenog, žrtve porodičnog i seksualnog nasilja imaju veće zdravstvene probleme, veće troškove zdravstvene njege, te češće posjete hitnoj pomoći tokom života u odnosu na one bez historije zlostavljanja.

Prema članu 43. Zakona o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine, ljekar je obavezan podnijeti prijavu policiji ili drugom nadležnom državnom organu kada tokom obavljanja liječničke djelatnosti posumnja da je smrt ili tjelesna ozljeda pacijenta nastala nasilnim putem, u skladu sa odredbama propisa o krivičnom postupku. Pored toga, ljekar je obavezan podnijeti prijavu kada posumnja da je djetetu, maloljetnoj, odnosno nemoćnoj osobi zdravstveno stanje ugroženo zbog grubog zanemarivanja funkcija zbrinjavanja, odnosno zapuštanja i zlostavljanja od osobe koja je dužna da se stara o njoj, ali i kada postoje znakovi bilo kojeg vida zlostavljanja od člana porodice ili druge osobe. Pored toga prema članu 20. Zakona o Zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosni i Hercegovini svi zaposleni u subjektima zaštite, obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama dužni su odmah prijaviti policijskom organu ili tužilaštvu djelo nasilja o kojem su obaviješteni ili o kojem saznaju na drugi način.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Istanbulske konvencije, konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Zemlje potpisnice se obavezuju kroz Član 15. da će obučiti stručnjake, u koju spadaju i zdravstveni radnici, kako prepoznati i reagovati na nasilje. Zakon o Zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosni i Hercegovini prepoznaje važnost uloge zdravstvenih radnika u prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja, te u Članu 72. Naglašava da su svi nivoi vlasti u Federaciji dužni provoditi niz mjera u cilju prevencije nasilja, a između ostalo sprovoditi i edukacije zdravstvenih radnika o ovoj temi.

Profesionalna uloga ljekara u prevenciji nasilja

Kao što je pomenuto ranije, žrtve nasilje češće posjećuju ljekare. Međutim, iako istraživanja pokazuju da se češće javljaju ljekaru, rijetko se same žrtve tada otvore i priznaju da su žrtve nasilja. Upravo ove pacijente je jako bitno prepoznati na vrijeme i pristupiti im na pravi način, kako bi što prije dobili adekvatnu pomoć i podršku.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje važnu ulogu zdravstvenih radnika u borbi protiv rodnozasnovanog nasilja. Prema preporukama zdravstveni radnici trebaju:

• Osvještavati javnost o značaju sprječavanja nasilja,
• Educirati se o ovoj temi,
• Razvijati empatiju, neosuđivati pacijenta,
• Povezati žrtve nasilja sa odgovarajućim institucijama i uslugama, ali i stručnjacima za dalju adekvatnu pomoć.

 U Bosni i Hercegovini je 2019. godine predstavljen resursni paket za odgovor pružalaca zdravstvenih i psihosocijalnih usluga u Federaciji BiH na rodno zasnovano nasilje. Kroz zajednički rad Federalnog ministarstva zdravstva i UNFPA cilj je bio napraviti dokument koji je osnova za podizanje kapaciteta sektora zdravstva u cilju borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.

Važno je zapamtiti definiciju zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji: “Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti”. Zdravstveni sistem i zdravstveni radnici su partneri u čuvanju zdravlja populacije, te upravo mogu biti glavna podrška žrtvama nasilja i prvi korak ka boljem životu.

Članak je napisala dr. Salković Naida koja je učestvovala na treningu koji je organizovalo Udruženje „Zemlja djece u BiH“ u sklopu projekta „Reporting With Respect“ Young Journalists Agains Gender Based Violence“ koji je dio projekta „Reporting diversity network – the new agenda“ finansiranog od strane Evropske unije. Ovaj članak nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa Mreže za izvještavanje o različitosti. Za njegov sadržaj isključivo je odgovoran implementator, Udruženje "Zemlja djece u BiH" i on ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Mreže za izvještavanje o različitosti